Krapje, oj rumena ružo moja - gostujuća izložba Muzeja Moslavine

U Muzeju „Staro selo“ Kumrovec, 17. lipnja 2014. otvorena je izložba Oj, rumeno ružo moja.

Voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec naglasila je dugogodišnju suradnju Muzeja Moslavine iz Kutine i Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, a kao rezultat međumuzejske suradnje su prigodne izložbe koje posjetiteljima predočuju bogatstvo folklornog stvaralaštva iz obje regije.

Ovogodišnjom gostujućom izložbom, kako je naglasila ravnateljica Muzeja Moslavine iz Kutine Slavica Moslavac, muzejska savjetnica, Kumrovčanima i posjetiteljima Muzeja „Staro selo“ Kumrovec predstavlja se bogatstvo narodnih nošnji moslavačkog kraja, a što podrazumijeva starinsko žensko i muško ruho iz ranijih povijesnih razdoblja koje se do polovice prošlog stoljeća svakodnevno upotrebljavalo u pojedinim seoskim sredinama. Akcent je stavljen na žensku nošnju kraplanskog kraja koja se svrstava u tip tzv. posavske nošnje. Prema tehnikama ukrašavanja ruha nošnje kraplanskog kraja dijele se na:
-potkrpane (uglavnom su našivene vunom ili vunicom)
-prebirane na prst
-prebirane u zev
-prebirane na utlevač (vutlevač), najčešće su bile bijele ili šafrane (žute), s rupicama (vutlima), zvane još i šupljika
-na deščicu (prilikom tkanja umetala se umetala se tanka daščica tako da su dobivale uske pruge)

Prema riječima Slavice Moslavac, važno je napomenuti da starijem sloju pripadaju bele i šafrane nošnje . Specifičnost kraplanskog tkanja su šafrane nošnje. U trgovinama se kupovao končec – tirpuk koji se prije tkanja šafrao tj. bojio žutom bojom. Listići za šafranje razmutili su se u hladnoj vodi, a onda bi se zalili kipućom vodom i kuhali neko vrijeme. Kraplanke su smatrale ako se platno zažuti, da će se manje prljati. Osim kupovne šafranove boje, šafre, pojedinci su žutu boju dobivali iskuhavajući koru johe.

Velika pozornost se posvećivala bojama, jer boje su označavale i društveni i dobni status žene. Crvena boja je od davnina imala apotropejsku ulogu odbijanja zlih sila i svake druge nesreće, tako da je bila namijenjena mladim djevojka, udavačama, mladenkama i tek udanim ženama. Žene u zrelijoj životnoj dobi i starice nosile su nošnje zagasitih, umjerenih , tiših boja, dok je bijela označavala žalost i nosila se u koroti i starosti.

Rascvjetala moslavačka nošnja kraplanskog kraja održala se i danas u 21. st. zahvaljujući kraplanskim ženama i udruzi Kraplanki koje u Krapju djeluju već četiri godini, njegujući ne samo umijeće izrade šafranih nošnji već i umijeće tzv. netemperiranog pjevanja koje vuče svoje podrijetlo iz slavenskih vremena, a koje su posjetitelji mogli ćuti na otvorenju izložbe.

Načelnik Općine Kumrovec, Dragutin Ulama pri otvorenju izložbe naglasio je: Bogatstvo rascvjetale Moslavine, kraplanskog kraja građani Kumrovca i okolnih mjesta kao i posjetitelji Muzeja „Staro selo“ Kumrovec moći će razgledati u izložbeno – galerijskom prostoru Muzeja „Staro selo“ Kumrovec do 31. kolovoza 2014.