Jela Futakovica - progoni vještica u Hrvatskoj

Izložba Jela Futakovica, o progonu vještica u Hrvatskoj organizirana je s namjerom da se podsjeti na jednu mračnu i dugu epizodu evropske i američke povijesti, progon vještica, koja je i u Hrvatskoj imala ne mali odjek, a nije bio pošteđen niti sam stubički kraj.
Na izložbi, koja će je otvorena svaki dan do 16. ožujka, može se upoznati s ljekovitim biljem, čija je upotreba često bila razlog da se žene optuži za vještičarnje, sprave na mučenje na kojima su završavale zbog tih optužbi te kako su ljudi zamišljali da izgledaju vještice i vještičja okupljanja. Koncepciju izložbe osmislila je Vlatka Filipčić Maligec, stručni suradnik Deniver Vukelić istražio je dokumente i napisao veći dio tekstova, a Sonja Miličević autorica je tekstova o liječenju biljem.
Razdoblje velikih progona čarobnjaka započinje sredinom 15. stoljeća i traje do duboko u 18. stoljeće. S obzirom da su ovi progoni bili usmjereni velikom većinom na žene, nazivamo ih progonima vještica. Točan broj žena i djevojaka, ali i muškaraca, umrlih pod optužbom za vještičarenje, vjerojatno nikada nećemo saznati . Ipak, žene su činile, prema dostupnim podacima čak 85% žrtava. Progoni vještica zahvatili su sve zemlje zapadne kulture, uključujući Hrvatsku. Iz Evrope su izvezene i u Novi svijet. Zahvatili su i katoličke i u protestantske zemlje. Hrvatsku su veliki progoni zahvatili pri kraju ovog ,
Kao što je vidljivo iz slučaja Jele Futakovice, nisu sve stradale zbog Crkve i Inkvizicije. Susjedi i prijatelji, bračni drugovi ili zavidni sumještani imali su znatan, nerijetko i presudan, udio u sudbinama pogubljenih.
Među žrtvama progona vještica ima svih socijalnih slojeva, pa među njima nalazimo i profesore teologije, svećenike i opatice, ali je ipak 99% pripadalo nižim slojevima. S obzirom da su suci bili iz viših slojeva, bogatije građanke i plemkinje rijetko su bile optuživane, a još rjeđe osuđivanje. Među rijetke plemkinje optužene za vještičarenje, spada i jedna pripadnica obitelji Oršić, u čijem se dvorcu nalazi Muzej. No, za razliku od kmetice Jele, ona nije završila na lomači. Mariju Tereziju Oršić, rođenu Wintershoffen, plemstvo i društveni položaj zaštitili su od daljnjih progona. Suprug Antun ju je, s razlogom ili ne, danas je teško reći, optužio za nevjeru i pokušaj ubojstva magijskim sredstvima. On je dobio rastavu, djeca su dana na odgoj muževoj obitelji, a ona je otišla u Ljubljanu.
Etiketa vještice danas ima bitno drugačije i ne nužno pejorativno značenje, a u svakom slučaju ne postoji opasnost da će se zbog nje završiti na lomači. Mračno razdoblje progona vještica završeno je, nadajmo se zauvijek.
Vlatka Filipčić Maligec