Gostovanje izložbe Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja u Kumrovcu

U izložbenim prostorima Muzeja »Staro selo« Kumrovec otvorena je dana 25.04.2015. u povodu proslave jurjevskih svečanosti izložba Etnografskog muzeja u Dubrovniku - U stabru ti ljuti zmaje, u granam' ti soko sivi, autora kustosa Ivice Kipre. Autorica likovnog postava je Ivona Michl, dok su za izradu scenografskih rekvizita i lutaka zaslužne vanjske suradnice Tanja Baletić i Ivona Šimunović. Ovo gostovanje, ujedno je i prvi put da će jedna od izložbi Dubrovačkih muzeja gostovati u Muzejima Hrvatskog zagorja. Gostovanje izložbe rezultat je uspostave međumuzejske razmijene između ove dvije institucije, kojoj je potporu dalo i Ministarstvo kulture, a ima za cilj ojačati suradnju, te međusobnu izmjenu stručnih znanja iiskustava. Namjera je, također, u budućnosti bolje povezati dvije prelijepe hrvatske regija i upoznati širu publiku sa njihovim specifičnostima. U sklopu istog projekta, Muzeji Hrvatskog zagorja u srpnju ove godine gostovati će u Etnografskom muzeju u Dubrovniku s izložbomTradicijska arhitektura Hrvatskog zagorja, autorice muzejske savjetnice Branke Špem Lovrić i rezultatima projekta Dodirnimo i upoznajmo tradicijsku zagorsku hižu, autorice više kustosice Tatjane Brlek.
Izložbom U stabru ti ljuti zmaje, u granam' ti soko sivi, Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja posjetiteljima će biti predstavljeni vrijedni otražci duboke arhaike naše nematerijalne kulturne baštine, s posebnim naglaskom na duhovnu kulturu i svjetonazor naših predaka. Nedovoljno prepoznati i do sada ne protumačeni ti elementi ostali su skriveni u običajima, govoru, narodnim pjesmama i vjerovanjima, a njihovo značenje i širi kontekst s vremenom su izgubljeni. Ovom izložbom uspjeli smo postići da oni nanovo ožive i progovore već davno zaboravljenim jezikom. Na izložbi se na edukativan i grafički vrlo zanimljiv način prikazuju slijedeći segmenti navedene teme; pretkršćanske predodžbi o stablu svijeta i bogovima Perunu, Velesu, Mokoši i Jarilu, pregled mitskih bića dubrovačkih pučkih predaja koja su u odnos s već spomenutima, isječci obrednih pjesama pretkršćanske sakralnosti koje žive do danas u običajima Jurjeva, Ivanja, Vidova, Petrova, Badnjaka, svadbene obredne pjesme i zdravice. Poseban dio čine predmeti iz fundusa Etnografskog muzeja koji se na simboličkoj razini dovode u odnos s mitskim pričama ili su pak dio obreda ili običaja kojima se željelo izraziti takvo shvaćanje. Na primjerima oglavlja Dubrovačkog primorja, Mljeta i Konavala objašnjava se što u simboličkom smislu ona znače i kakvu poruku šalju. Izloženi uzorci veza iz Konavala i susjedne Hercegovine vrijedan su prilog drevnog ženskog pisma kojim se evocira plodnost. Oni nose shematizirane ili stilizirane prikaze pretkršćanskog ženskog načela, boginje Majke zemlje. Tematski odjeljak pod nazivom »Bahorice i bajavice« otkriva sinkretizme između poganskih i kršćanskih ideja koji se pojavljuju u magijskim postupcima liječenja i zaštite od uroka, poganice, strave i sl. Izložba donosi i isječke iz narodnih vjerovanja uz ognjište i predmete kojima su pridavana magijska značenja. Svojom koncepcijom izložba je namijenjena podjednako djeci kao i odraslima koji žele saznati nešto više o tom dijelu naše kulturno - povijesne zbilje.