Muzeji Hrvatskog zagorja

Događanja

Noć muzeja u Muzejima Hrvatskog zagorja

[Muzeji Hrvatskog zagorja] 29.01.2016.

Jedanaestu Noć muzeja obilježila je tema pod nazivom Utemeljitelji i reformatori – Josip Strossmayer, hrvatski mecena.

Muzej krapinskih neandertalaca je u ovogodišnjoj Noći muzeja obišlo 886 posjetitelja. Na samom početku posjetitelje je oduševio vatreni performans udruge Aureus Unicornis, a kasnije su obilazili i istraživali stalni postav Muzeja koristeći brojne interaktivne instalacije. Organizirana je i prigodna prodaja suvenira.

U Dvoru Veliki Tabor svi posjetitelji u Noći muzeja mogli su uživati u nastupu Plesne družbe Veronika Desinićka i srednjovjekovnim pučkim plesovima. Djecu i roditelje oduševila je premijerna izvedba lutkarske predstave na kajkavskom *Črna kraljica. *U predstavi o zloglasnoj Crnoj kraljici glasove lutkama posuđuju Andrea i Lovro Brlobuš, Siniša Žnidarec
i Nives Ćurković. Prema ovogodišnjoj temi Noći muzeja i posjetitelji Dvora Veliki Tabor mogli su se upoznati s životom i djelom Josipa Jurja
Strossmayera tijekom predavanja koje je održala Renata Dečman. I na kraju svi su mogli uživati u zanimljivom glazbenom doživljaju - jazz koncertu
Aljoše Mutića i njegovih prijatelja. Više od 400 posjetitelja posjetilo je Dvor Veliki Tabor u Noći muzeja. Pored izložbi *Veliki Tabor u svjetlu
otkrića*, *Tajanstvena gotika*, *Legenda o Veroniki Desinićkoj – riječju i slikom*, mogli su pogledati i izložbu replika *Sprave za mučenje* te izložbu *Obitelj Kavanagh iz Malog Tabora.*

Jedanaestu Noć muzeja Klanjčani i oni koji su se odlučili za program Galerije Antuna Augustinčića, Kulturnog centra Klanjec i Franjevačkog samostana proveli su na čak četiri različite klanječke lokacije i uz četiri raznovrsna programa objedinjena pod naslovom Fuge u Noći muzeja.

Najprije je u 18 sati u Galeriji Antuna Augustinčića otvorena izložba Fuga za Pukotinu kiparice i dizajnerice Ike Peraić, koju je publici predstavio voditelj Galerije Antuna Augustinčića Božidar Pejković. Nakon predstavljanja ove skulpturalne instalacije, publika se preselila u prostor franjevačkog samostana. Uz podsjećanje kako je upravo Augustinčić zaslužan za utemeljenje državnih Majstorskih radionica likovne umjetnosti, viši konzervator-restaurator, akademski kipar i suradnik Augustinčićeve Majstorske radionice Radivoje Jovičić prezentirao jeAugustinčićev opus na kojem trenutno radi u sklopu projekta Studio Galerije AA. Posjetitelji su bili u prilici vidjeti Augustinčićeve originale i to na način na koji ih nikada na jednom mjestu nije vidio ni sam autor pa ne čudi stoga što su bili u potpunosti impresionirani.

U crkvi Navještenja BDM, fuge za orgulje pripremio je pater Franjo Jesenović odabravši za Noć muzeja stare majstore -Bacha, Händela, Scarlattija…
A kako je ovogodišnju Noć muzeja bila u znaku teme pod nazivom Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer četvrti dio programa nazvan Fuga za Zbirku podsjetio je na utemeljenje prvog postava Zavičajne zbirke franjevačkog samostana u Klanjcu. Utemeljitelja zaslužnog za taj prvi postav i prvo otvaranje javnosti, Vitomira Zamudu, predstavila je Snježana Horvatin. Fotografijama i dokumentima s otvorenja prisjetili smo se 1981. godine te pojedinaca koji su uz Vitomira Zamudu zaslužni za očuvanje sakralnog fundusa u Klanjcu, od p. Ilije Vrdoljaka i dr.sc. Anđele Horvat do konzervatorice Đurđice Cvitanović.

U Muzeju "Staro selo" Kumrovec posjetitelje je "dočekivala" projekcija fotografija nazvana Kumrovec u objektivu fotoaparata, koja se prikazivala tijekom trajanja programa Noći muzeja.
Osim predstavljanja muzejske Zbirke pučke sakralne umjetnosti i kratkog predavanja velečasnog Milana Juranića na temu pučke sakralne umjetnosti, posjetitelji su mogli čuti i kratko izlaganje o J. J. Strossmayeru te vidjeti segment igrokaza Zabrinuti Kekespeare, u izvedbi učenika Osnovne škole Josipa Broza.

Prigodni program zaokružen je koncertom na harmonici, kojeg su održali Stjepan Horvat i Marko Zgorelec, a tijekom kojeg su svi nazočni mogli harmoniku upoznati i doživjeti kao glazbeni instrument na kojem je moguće izvoditi vrlo zahtjevna i vrhunska glazbena djela.