Legenda o Veroniki Desinićkoj - riječju i slikom

Legenda o Veroniki Desinićkoj poznata je širom Hrvatskog zagorja i temelji se dijelom na stvarnim povijesnim događajima i povijesnim osobama koje su živjele u prvoj polovici 15. stoljeća, a dijelom je plod narodne predaje koja se oblikovala kroz povijest, osobito tijekom 19. i 20. stoljeća. Povijesni događaji iz prve polovice 15. stoljeća, zabilježeni u povijesnim izvorima poslužili su kao inspiracija pjesnicima, piscima, umjetnicima. Tako su nastala brojna djela o nesretnoj ljubavi Veronike Desinićke i grofa Fridrika II. Celjskog.
Ovom izložbom predstavljena su djela hrvatskih pisaca, slikara, kazališnih umjetnika, novinara koje je inspirirala priča o nesretnoj ljubavi desinićke plemenitašice Veronike i grofa Fridrika Celjskog.
Prvi poticaj umjetnicima dao je, pretpostavlja se sam grof Fridrik II Celjski, sredinom 15. stoljeća,kao naručitelj i idejni začetnik gradnje i oslikavanja kasnogotičke kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom u blizini Vingrada, kasnije poznatijeg kao Veliki Tabor.
Prve literarne obrade ove teme nalazimo još u doba Hrvatskog narodnog preporoda kada mnogi autori svoju inspiraciju crpe iz nacionalne povijesti.
I u povijesti hrvatskog kazališta je zabilježeno da se drama Veronika Desinić igrala još 1876. na Markovom trgu. Autor drame bio je Franjo Žigrović, istaknuti političar hrvatskog preporoda. Glavnu ulogu Veronike Desinićke glumila je poznata zagrebačka glumica Marija Ružička Strozzi.
Krajem 19. stoljeća nastao je prvi roman o tragičnoj ljubavi Veronike Desinićke i Fridrika Celjskog, Zagorska ruža, Hinka pl. Davile.
Legenda o Veroniki Desinićkoj zaintrigirala je i poznatog hrvatskog slikara Otona Ivekovića.
Ovo je samo izbor iz djela koja su nastala na temelju priče o Veroniki Desinićkoj.